10. siječnja 2023. na web stranici Vladinog zakonodavnog centra pojavila se još jedna, šesta rata zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju prekršaje, takozvani akt zviždača. Iako sljedećem projektu nisu nedostajale iznenađujuće promjene u odnosu na prethodne pretpostavke, objavljivanje sljedeće verzije trebalo bi čitati kao dobar znak, što može biti povezano s informacijama objavljenim na web stranici kancelarije premijera da je planirani datum usvajanja projekta od strane Vijeća ministara prvi kvartal 2023. godine.
Koje dužnosti i za koga uvodi Zakon o zviždačama?
Stupanje na snagu Zakona o zviždačima primjenjivat će se na svaku pravnu osobu za koju najmanje 50 osoba obavlja ili obavlja poslove (osim subjekata koji su navedeni u Zakonu, uglavnom iz reguliranih industrija kao što je financijsko tržište, osim ureda i organizacijskih jedinica s manje od 10.000 stanovnika).
Navedeno znači da će svaki subjekt koji zapošljava prema ugovoru o radu ili drugim ugovorima (uključujući građansko pravo, uključujući B2B) najmanje 50 osoba biti dužan primijeniti Zakon i provoditi obveze koje iz njega proizlaze.
Primarna dužnost subjekta koji podliježe Zakonu općenito je osigurati zaštitu zviždača (tzv. zviždača) od odmazde.
Konkretizacija ove obveze je potreba za provedbom internog postupka prijavljivanja kršenja i naknadnih radnji (postupak internog obavješćivanja) u društvu i obveza vođenja evidencije internih obavijesti.
Koja je provedba postupka interne obavijesti?
Postupak internog obavješćivanja je čin unutarnjeg prava kod poslodavca, koji određuje taj poslodavac nakon savjetovanja sa sindikalnom organizacijom trgovačkog društva koja djeluje u pravnoj osobi ili s predstavnicima osoba koje obavljaju posao za tu pravnu osobu.
Zakon navodi minimalni, obvezni sadržaj postupka, koji između ostalog uključuje:
- naznaku subjekta ili osobe imenovane u predmetnoj pravnoj osobi za primanje, obradu, obradu i praćenje obavijesti;
- opis načina prijenosa obavijesti od strane zviždača;
- dužnost potvrde podnositelju prijave u roku od 7 dana od primitka;
- maksimalni rok za podnošenje povratnih informacija podnositelju prijave, koji ne prelazi 3 mjeseca od potvrde o dolasku deklaracije;
- definiranje sustava poticaja za uporabu postupka unutarnjeg obavješćivanja.
Od provedbe internog postupka obavijesti, koji je samo opis procesa koji funkcionira u određenoj pravnoj osobi, treba razlikovati cijeli sustav prijema i rukovanja zviždačima i njihovim obavijestima. Takav sustav mora biti u skladu s nizom zahtjeva koji se, između ostalog, odnose na funkcionalnosti utvrđene Zakonom, osiguravajući sigurnost prijenosa podataka, njihovu anonimizaciju i kontrolu pristupa sadržaju obavijesti od strane osoba koje je ovlastila pravna osoba. Sustav koji zadovoljava sve zahtjeve predviđene Zakonom je WeMoral.
Osim internog postupka obavješćivanja, Zakonom su predviđene i druge obveze poslodavca, među kojima se među ostalima mogu razlikovati:
- obveza vođenja evidencije internih obavijesti
- obvezu osiguranja povjerljivosti podataka zviždača i podataka sadržanih u obavijesti
- obvezu zadržavanja podataka sadržanih u obavijesti u razdoblju od najviše 15 mjeseci nakon završetka godine u kojoj su zaključene sljedeće radnje ili nakon završetka djelovanja pokrenutih tim djelovanjima.
- obaveze informiranja prema zviždača.
Kako osigurati nesmetano funkcioniranje sustava za obradu izvješća o povredu?
Funkcioniranje sustava za rješavanje izvješća o povredama sastoji se od nekoliko elemenata, uglavnom:
- formalni element koji se sastoji od obveze izrade i provedbe internih propisa, uključujući postupak unutarnjeg obavješćivanja;
- organizacijski element — koji se sastoji u pružanju i provedbi tehničke i osobne strukture, osiguravanju usklađenosti s primjenjivim propisima i omogućavanju učinkovitog postupanja s obavijestima zaprimljenim od zviždača.
Najbolji način za brzu i profesionalnu primjenu gore navedenih elemenata je implementacija sustava WeMoral — sveobuhvatnog i anonimnog sustava za postupanje s izvješćima o kršenju zakona, koji osigurava usklađenost s novim propisima, anonimnost izvješća i jednostavnost korištenja.
Direktorij kršenja
Nacrt zakona u članku 3. navodi katalog kršenja zakona, koji može biti predmet obavijesti zviždača. Istodobno je naznačeno da se radi o zatvorenom direktoriju te da pravna osoba koja provodi postupak internog obavješćivanja može odlučiti proširiti ga na kršenja internih propisa (npr. politika, propisa na snazi) ili etičkih standarda (npr. onih koji proizlaze iz internih kodeksa ponašanja, kodeksa dobre prakse).
Tko može biti osoba koja prijavljuje kršenje zakona ili takozvani zviždač?
Zviždač je osoba koja prijavljuje ili javno otkriva informacije o kršenju dobivenom u kontekstu povezanom s poslom. Sa stajališta određenog subjekta koji podliježe Zakonu, zviždač može biti:
- Kandidat za rad
- zaposlenik (uključujući privremeni)
- pripravnik, pripravnik
- izvođač radova ili druga osoba koja obavlja posao na temelju ugovora o građanskom pravu
- poduzetnik (npr. izvođač ili zaposlenik na B2B)
- dioničar, dioničar
Valja napomenuti da je takav katalog ujedno i katalog kategorija osoba kojima je određena pravna osoba dužna dopustiti podneske u skladu s primjenjivim postupkom interne obavijesti.
Zaštita zviždača
Jedan od glavnih ciljeva uspostavljanja propisa o zviždačima na europskoj razini i njezine provedbe u državama članicama jest želja da se osigura zaštita zviždača od odmazde poduzetih protiv njih kao posljedica prijavljene povrede.
Međutim, valja napomenuti da Zakon ne daje zaštitu nijednom potpisniku, već samo onome koji je imao opravdane razloge vjerovati da su informacije sadržane u obavijesti istinite i predstavljaju kršenje zakona. Jednom riječju, zaštita je namijenjena ne dodjeljivanju ljudi koji izvještavaju u lošoj vjeri.
Štoviše, u najnovijoj verziji nacrta zakona o zviždači iz siječnja 2023. zakonodavac je odlučio uvesti daljnje ograničenje/ometanje zaštite. Naime, treba zaštititi samo podnositelj prijave koji prijavljuje povredu zakona o javnom interesu. U praksi to znači isključivanje zaštite onih koji prijavljuju kršenje zakona o interesu privatnih subjekata, pojedinaca, što može biti značajan čimbenik koji odvraća zviždače od prijavljivanja kršenja.
Ako se podnese vanjski zahtjev, zviždač može podnijeti zahtjev javnom tijelu za potvrdu kojom tijelo potvrđuje da zviždač podliježe zaštiti navedenoj Zakonom. S druge strane, tijelo javne vlasti dužno je izdati odgovarajuću potvrdu, ali tek nakon što je vjerojatno da će doći do kršenja zakona.
Što su odmazde?
Kao što je gore spomenuto, jedan od glavnih ciljeva uvođenja novog zakonodavstva jest zaštita zviždača od odmazde. Zakon izričito zabranjuje odmazde protiv podnositelja obavijesti ili čak pokušaje ili prijetnje poduzimanja takvih radnji.
Osim toga, gore navedena zaštita odnosi se i na osobe koje pomažu u donošenju obavijesti, osobe povezane s prijaviteljem, kao i na organizacijsku jedinicu u vlasništvu ili zaposlenoj u deklarantu.
Zakonom se ne navodi zatvoreni katalog odmazde, već samo primjeri istih, kao što su raskid ili raskid ugovora s prijaviteljem, neobnavljanje ugovora s prijaviteljem, smanjenje plaće, promocija odbitka, nepovoljna promjena uvjeta rada, mobing, diskriminacija ili nerazumno upućivanje na liječničke preglede.
Važan aspekt jačanja zaštite podnositelja prijave je uvođenje načela da teret dokazivanja da određena radnja nije odmazda u potpunosti leži na poslodavcu.
Praćenje
Osim ako, kao rezultat obavijesti zviždača, poslodavac ne smije poduzeti nikakve odmazde, dužan je pratiti.
Kako je definirano u Zakonu, radi se o radnjama koje provodi pravna osoba ili javno tijelo radi procjene istinitosti informacija sadržanih u obavijesti i radi suzbijanja kršenja zakona koje će biti predmet obavijesti, posebno davanjem objašnjenja, pokretanjem inspekcijskog ili upravnog postupka, kaznenim progonima, radnjama za povrat financijskih sredstava ili zatvaranjem postupka provedenog u okviru internog postupka za prijavljivanje kršenja i poduzimanje mjera ili postupaka za prihvaćanje vanjskih obavijesti i poduzimanje sljedećih radnji.
Obveza praćenja mora proizaći iz postupka interne obavijesti, a poslodavac je dužan obavijestiti zviždača o poduzetim ili planiranim naknadnim radnjama najkasnije 3 mjeseca od dana potvrde prihvaćanja obavijesti ili od dana obavijesti (ako nije izvršena potvrda o prihvaćanju obavijesti).
Unutarnja obavijest i vanjska obavijest
Zakon predviđa 3 načina za otkrivanje od strane zviždača o kršenju zakona obuhvaćenog Zakonom:
- unutarnja obavijest — dostavljena unutar organizacije u skladu s donesenim postupkom unutarnje obavijesti;
- vanjska obavijest — obavijest dostavljena izravno nadležnom tijelu javne vlasti, uključujući: policiju, državnu inspekciju rada, državno odvjetništvo, u skladu s postupkom vanjskih obavijesti usvojenih u tijelu. Važno je da zviždač može izvršiti vanjsku obavijest bez potrebe da prvo podnese internu obavijest.
- Javna objava — odnosno objavljivanje informacija o povredi. Zviždač koji želi javno objaviti i biti podložan zaštiti prema Zakonu trebao bi slijediti postupak iz poglavlja 5. Zakona.
Kazneni zakoni
Zakonom se uvodi niz odredbi kojima se predviđa kaznena odgovornost, između ostalog, za:
- ometanje ili sprečavanje prijavljivanja povrede;
- oduzimanje odmazde
- otkrivanje identiteta zviždača suprotno odredbama Zakona (u određenim situacijama to je dopušteno)
- upućivanje obavijesti u situaciji u kojoj prijavitelj zna da nije došlo do povrede;
Od kada se primjenjuju nove obveze iz Zakona?
Zakon stupa na snagu nakon 2 mjeseca od dana objave. Subjekti koji podliježu Zakonu morat će se prilagoditi 2 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona, posebno usvojiti postupak interne obavijesti. Iznimka od gore navedenog pravila bit će subjekti za koje 50-249 osoba obavlja radove, a za njih će rok za provedbu postupka interne obavijesti biti 17. prosinca 2023.
S obzirom na vremenski okvir rada na Zakonu koji je objavljen na državnim internetskim stranicama, trebalo bi očekivati da subjekti koji nisu obuhvaćeni dužim vremenom prilagodbe moraju provesti postupak internog obavješćivanja u prvoj polovici 2023.
